Etika za novi milenij – H.H. Dalai Lama

DALAI LAMA: ETIKA ZA NOVI MILENIJ (SAŽETAK GOVORA NJEGOVE SVETOSTI DALAI LAME ODRŽANOG U MARIBORU, SLOVENIJI, 6. TRAVNJA 2010. G.)

dalailama

Fizički, mentalno i emocionalno, svi smo mi jednaki. Svi želimo sreću i imamo je pravo postići. Unatoč težnji i želji da postignemo sreću, svi se suočavamo s mnogim problemima koje sami stvaramo. Drugi razlog suočavanju s problemima, usprkos našoj težnji za srećom, je naša kratkovidnost i nemogućnost cjelovitog uvida. Sve stvari su povezane, a i stvari koje mi priželjkujemo su povezane s drugim čimbenicima. No, kada mi želimo nešto određeno, obično ne uočavamo isprepletenost drugih čimbenika i tako se pojavljuju problemi poput ljutnje i sl. Tako, zahvaljujući necjelovitom uvidu, naš pristup postaje nepovezan sa stvarnošću. Stoga nam je potreban realističan pristup, a da bi došli do njega morali bismo poznavati stvarnost za koju nam je potreban cjelovit uvid.
Svi želimo sretan život, a sreća ili radost imaju dvije razine. Jedna razina je osjećaj sreće ili osjećajna razina. No, duboko zadovoljstvo nije utemeljeno na osjećajnoj razini, prije bismo mogli reći da je to mentalna razina, koja predstavlja drugu razini sreće. Na primjer, zadovoljstvo ili radost koju osjećamo kada vidimo nešto lijepo, čujemo neki ugodan zvuk, osjećamo ugodan miris, okus ili sl. je sreća na osjećajnoj razini. Uočavamo da je sredstvo za postizanje radosti na osjećajnoj razini obično novac, ali sreća na mentalnoj razini, ne može se dobiti novcem. Tehnologija može omogućiti zadovoljstvo na osjećajnoj razini, ali ne može nam priskrbiti mir na nekoj dubljoj razini. Ono što nam donosi duboki unutarnji mir naziva se etikom.

Etika ima mnoge razine. Teističke religije, one koje vjeruju u stvoritelja, imaju jednu razinu etike. Na primjer, svjetske religijske tradicije poput kršćanstva, islama i drugih, imaju u svojoj osnovi vjeru u Krista, Alaha itd. Druga razina etike je kod ne-teističkih religija, onih koje ne vjeruju u Boga kao stvoritelja. Jainizam (đainizam) i budizam nemaju koncept stvoritelja, njihov pogled je utemeljen na zakonu uzročnosti. Ako djelujemo na način koji donosi neku korist drugima, rezultat takvog djelovanja je i naša korist. No, ako djelujemo na način koji donosi patnju drugima, to će i nama donijeti patnju. To je zakon uzročnosti. Obje gore spomenute etike pripadaju nekoj religiji ili vjeri. Treća razina etike je ona koja ne podrazumijeva nikakvu vjeru. U Indiji, već tisućama godina postoji tradicija poštovanja ljudi, čak i onih koji imaju pogrešna gledišta (stajališta). Filozofska škola Charvaka negira i Boga i zakon uzročnosti, pošto su oni nihilisti. Ipak, moramo poštovati i te nevjernike kao što to čini indijska tradicija. Neki ljudi su uvjerenja da bilo kakva moralna etika mora imati osnovu u nekoj religijskoj etici. Ukoliko naglašavamo takav stav, onda moralna etika ne može biti univerzalna i u tom slučaju ne možemo je primijeniti u sekularnom obrazovanju. Unutar šest milijardi ljudskih bića većina su nevjernici. Oni su poput naših sestara i braće i moramo se brinuti i za njih. Ako govorimo o ljudima, moramo i njih uključiti, pa stoga sekularna etika nije utemeljena na nekoj religiji. Neki ljudi vide sekularizam kao nepoštovanje religije. Sekularizam to nije, jer poštuje sve religije, pa i one ljude koji nisu vjernici. Sekularizam je indijski način razmišljanja pa je i njihov ustav sastavljen na toj osnovi. Poštuje sve religije bez davanja prioriteta i bez predrasuda. Ova vrsta etike pripada trećoj kategoriji i univerzalna je pa kako bi je promicali, moramo koristiti sekularna stajališta.

Što je sekularna etika? Sekularna etika znači poštenje i istinoljubivost koja dovodi do otvorenosti i transparentnosti, koje onda dovode do povjerenja, prijateljstva i sklada. S obzirom da smo mi društvena bića, sklad je vrlo važan. Čak i pčele i mravi žive i rade zajednički jer su društvene životinje i opstanak svake jedinke ovisi o skupnom djelovanju. Sklad i jedinstvo je bitno za nas kao društvena bića. Ja se divim Europskoj uniji u kojoj, na primjer, i Slovenija, iako mala zemlja, ima jednaka prava kao i sve druge zemlje Unije. Prije su sve te zemlje međusobno ratovale, ali sada nam nova stvarnost ukazuje na potrebu zajedničkog djelovanja i kroz to se razvila nova etika. Globalna ekonomija stvara od cijelog svijeta jedan entitet. Morali bismo razviti koncept koji sva ljudska bića uključuje u koncept „mi“. Čak i one koji su nam prije bili neprijatelji smatraju se dijelom tog koncepta i to je naša stvarnost. Ja kažem našoj braći i sestrama iz Kine, kolikogod moći da imaju sklad proizašao iz transparentnosti i otvorenosti vrlo je važan. Tajna društva ne mogu nadići strah, a povjerenje je osnova za sklad. Novac i moć nemogu donijeti razvijanje poštenja i povjerenja. Što više razvijamo suosjećanje i osjećaj za dobrobit drugih, smanjit će se mogućnost da druge povrijedimo ili prevarimo. Kako bismo razvili povjerenje, potrebno nam je toplo srce. Ja sam tek jedan obični izbjeglica, ali nema ničega što bih prikrio. S druge strane, komunističke vođe su vrlo moćni, ali i licemjerni. Ovo nije izjava usmjerena protiv Kineza, jer ja ih volim i poštujem, a i mi svi volimo kinesku hranu! Mi kritiziramo njihovu tajnovitost koja donosi strah. No, naglašavam ovo nije politička izjava. Suosjećajno srce donosi iskrenost, a to dovodi do otvorenosti i povjerenja. Zdravlje je također vrlo važno i mi se o njemu zaista brinemo. Prema studijama mnogih neurologa, smiren um je važan čimbenik dobrog zdravlja. Kada sam pred dvije godine išao na operaciju, a bio sam star 73 godine, spomenuo sam liječniku kako više nisam mlad, no prema njegovom mišljenju moje tijelo je bilo u dobi od 60-ak godina, pa se odnosio prema meni kao prema mlađem pacijentu. Moje mentalno stanje, u usporedbi s nekim mojim prijateljima, je vrlo smireno. Naravno, uznemirujuće vijesti donose na površini neka nezadovoljstva ili čak osjećaj nesreće, no duboko unutra, ja sam vrlo miran. Na dubokoj razini, mi prakticiramo brigu i dobročinstva za sva osjetilna bića, što donosi mentalni mir. Drugi čimbenik sretnog života je sretan brak. Za dobar brak je važna unutarnja ljepota. Ako je prisutna vanjska ljepota, a unutarnja nedostaje, dobar brak neće biti dugog vijeka. No, ako nedostaje vanjska ljepota, a unutarnja je prisutna, brak je sretan.

U šezdesetima, jedan se redovnik ‘razredio’ i oženio. Šalio sam se s njim u vezi njegove žene rekavši kako nije atraktivna. Rekao mi je da izvana ona nije toliko lijepa, ali ima unutarnju ljepotu. Nakon toga, nisam mu imao više što reći. Unutarnja ljepota je poštenje, poštovanje i povjerenje. Ova sekularna etika je upravo takva jer se odnosi ne samo na ljude, već i na životinje. Životinje, na primjer psi, uživaju u ljubavi, ljubaznosti i osjećajnosti. To su univerzalne vrednote i nisu povezane s nekom religijom. Kako razviti i iskazati te vrednote? Kao prvo, one se mogu razviti zbog sjemena suosjećanja koje smo dobili od svoje majke. Mi smo preživjeli zahvaljujući majčinskom suosjećanju. Sjeme suosjećanja kod mene je došlo od moje majke, a ne od budističkih učenja. To je naša zajednička značajka. Oni koji su odgojeni uz veliku pažnju su smireni, dok oni koji su zlostavljani kao djeca, često su duboko u sebi vrlo uznemirene osobe. Ako se osvrnemo po svom susjedstvu, suosjećajne obitelji su sretne i pune života. U obiteljima čiji jedan član je okrenut samo na sebe i ne brine za ostale članove, obitelj je nesretna. Djeca sretnih obitelji su i sama sretnija i mentalno djeluju učinkovitije. U Americi se provode ispitivanja na ljudima koji prakticiraju suosjećanje te nalazi prije i poslije takve prakse upućuju na smanjenje krvnog tlaka, stresa i povećanje pomnosti i oštrine uma.

Kroz naš obrazovni sustav, trebali bismo promovirati moralnu etičnost. U Americi i Kanadi, ljudi koji se bave obrazovanjem imaju ozbiljne diskusije o uključivanju moralne etike u obrazovni sustav. Moderno obrazovanje brine o materijalnim vrednotama, ali trebalo bi uključiti i moralnu etiku. Na tom području, žene bi trebale odigrati posebnu ulogu, jer biološki su sklonije osjećati bol drugih. U promociji ljudskih vrijednosti, žene bi trebale preuzeti mnogo aktivniju ulogu. U počecima ljudske povijesti nije postajao koncept vođe i ljudi su sve dijelili. Polako, broj ljudi se povećavao, pa se razvio pojam kontrole i vodstva. Fizička snaga i vodstvo postale su osnovom dominacije. Potom se razvilo obrazovanje koje je donijelo više jednakosti. U 21. stoljeću samo obrazovanje nije više dovoljno. Da bismo promovirali ljudske vrijednosti, žene bi trebale preuzeti puno aktivniju ulogu. Stvarni mir ili zadovoljstvo mora proizaći iz mentalne razine, iz samog našeg uma. Obično obraćamo pažnju na vanjske objekte vjerujući pri tome kako novac može pružiti duboko zadovoljstvo, ali osnova zadovoljstva su unutarnje vrijednosti. Konzumacija droga i sl. je rezultat naglašavanja samo vanjskih stvari i nedostatak realizacije unutarnjeg potencijala. Stoga, obratite pažnju na unutarnje vrijednosti. Tijekom sekcije s pitanjima i odgovorima koje je slijedilo nakon učenja, Njegova Svetost Dalai Lama je rekao: “20. stoljeće je bilo stoljeće krvoprolića, a 21. stoljeće bi trebalo biti stoljeće dijaloga.”

Sedamnaest članova iz našeg budističkog društva Padmasana bilo je sretno što je zajednički otišlo u Sloveniju kako bi slušali govor u Mariboru. I samo viđenje Njegove Svetosti kao i slušanje njegovih dragocjenih riječi preplavilo nas je radošću te nas nadahnulo da iskreno slijedimo Dharmu i nastavimo s pozitivnim radom kojim se bavimo u našem budističkom društvu.