{"id":665,"date":"2014-04-06T14:03:02","date_gmt":"2014-04-06T14:03:02","guid":{"rendered":"http:\/\/padmasana.tk\/?page_id=665"},"modified":"2025-02-25T16:50:12","modified_gmt":"2025-02-25T15:50:12","slug":"h-e-garchen-rinpoche-mahamudra","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/","title":{"rendered":"H. E. Garchen Rinpoche – “Mahamudra”"},"content":{"rendered":"

PETEROSTRUKI PUT MAHAMUDRE<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U\u010denje po\u0161tovanog Garchen Rinpochea\u00a0<\/strong>U Zagrebu 2007. godine,\u00a0<\/strong>organiziralo H.B.D. ‘Padmasana’<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"Mahamudra\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n

\u010duvena \u017eelja u budisti\u010dkoj tradiciji koja ka\u017ee: “Neke sva \u017eiva bi\u0107a imaju sre\u0107u i razloge sre\u0107e”<\/strong>. Kako netko mo\u017ee uop\u0107e po\u017eeljeti takvu \u017eelju? Ona je izra\u017eaj Buddhine velike empatije i prijateljstva prema svim \u017eivim bi\u0107ima. Samo ako iz dubine svog srca imamo prijateljski stav prema svim \u017eivim bi\u0107ima mo\u017eemo izre\u0107i jednu takvu \u017eelju ili aspiraciju. Druga \u017eelja je: “Neka sva \u017eiva bi\u0107a budu oslobo\u0111ena od patnje i od uzroka patnje”. Ta \u017eelja dolazi od neograni\u010denog Buddhina suosje\u0107anja<\/strong>. No, \u0161to ovdje zna\u010di suosje\u0107anje? Buddhino znanje ili njegova inteligencija razumije koji su stvarni razlozi patnje. \u010cinjenica je da svi vjerujemo u postojanje osobnog ‘ja’ za koje nam se \u010dini da je ne\u0161to \u0161to moramo braniti i stalno podupirati. Na osnovu ovog osje\u0107aja, djelujemo na sve mogu\u0107e neprikladne na\u010dine koji i uzrokuju na\u0161e osobne probleme i patnju. No, Buddha razumije da sva osjetilna bi\u0107a imaju identi\u010dnu osnovnu zbunjenost i ima neograni\u010deno suosje\u0107anje, i poku\u0161ava ih sve osloboditi od patnje. Ove dvije \u017eelje time predstavljaju neograni\u010deno suosje\u0107anje i neograni\u010deno prijateljstvo prema svim \u017eivim bi\u0107ima i inteligenciju koja razumije razlog patnje. Stoga, ovdje je va\u017eno razumjeti uzrok i posljedicu u na\u0161em umu, kako bismo razumjeli odakle dolazi ova patnja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U osnovi, svi religiozni putovi na svijetu podu\u010davaju na\u010dine na koji se posti\u017ee sre\u0107a i izbjegava patnja. U budisti\u010dkoj tradiciji, na\u010din koji nam mo\u017ee pomo\u0107i u ovom stremljenju su tri rijetke i vrijedne stvari koje se nazivaju na sanskrtu Buddha, Dharma i Sangha. Iako imamo toliko puno religioznih putova, vrijedna spomena je jedna dodatna razlika. Jedan na\u010din gledanja je da je materijalni svijet najva\u017eniji i tada nastojimo pobolj\u0161ati na\u0161 fizi\u010dki okoli\u0161, a drugi na\u010din gledanja je kada uzmemo i promatramo na\u0161 um kao najva\u017eniji, kada ga nastojimo pobolj\u0161ati kako bismo postigli sre\u0107u. Bilo bi dobro pobolj\u0161ati osobno fizi\u010dko stanje i okoli\u0161, ako bismo time postigli stabilno stanje sre\u0107e. Ali ako se stvari pogor\u0161avaju, a probali smo provesti sve razli\u010dite metode, tada nismo ostvarili svoj cilj u postizanju nezavisne sre\u0107e. Ustvari, postajemo \u017ertvom problema koji nailaze.Ponekad ljudi do\u0111u u takove o\u010dajne situacije da po\u010dine i samoubojstvo. To nam pokazuje da je najva\u017enije razumijevanje uzroka i posljedice djelovanja ako stvarno \u017eelimo posti\u0107i samostalnu sre\u0107u. Stoga ne trebamo biti zbunjeni. Moramo razumjeti \u0161to su uzrok i posljedica, unutar procesa na\u0161eg vlastitog uma, koji mogu dovesti do sre\u0107e. Postojali su nebrojeni prosvjetljeni Buddhe u pro\u0161losti i pojaviti \u0107e se nebrojeni prosvjetljeni Buddhe u budu\u0107nosti. U ovo na\u0161e doba pojavio se Shakyamuni Buddha. Svi su oni govorili i sasvim jasno \u0107e govoriti da postoje uzrok i posljedica i ni\u0161ta se ne doga\u0111a bez uzroka ili razloga<\/strong>. Stoga, kad promatramo pojavnosti u ovom svijetu i na\u0161em \u017eivotu, mo\u017eemo re\u0107i da sve \u0161to nam se doga\u0111a ima neki osobni razlog zbog nekih stvari koje sam u\u010dinio u pro\u0161losti, a mo\u017eda i u prethodnim \u017eivotima i koje sada, danas, odre\u0111uju moje sada\u0161nje stanje i ono kroz \u0161to prolazim. Stoga, Buddhe su uvijek govorili da je zakon uzroka i posljedice koji iz toga proizlazi, unutar mog osobnog djelovanja, bez gre\u0161ke. Neizbje\u017eno je da se uvijek iskuse rezultati osobnog djelovanja. To se bazira na iskustvu svega \u0161to se pojavi u na\u0161oj stvarnosti. Druga je poruka da, ako zaista pogledamo u stvarnost, ne postoji ni\u0161ta \u0161to se tu mo\u017ee na\u0107i, sve je ustvari prazno. To su zna\u010di dvije poruke, jedna u vezi sa<\/i> isku\u0161avanjem svijeta, a druga s onim \u0161to stvarno jeste. Prije je bilo re\u010deno da postoje tri principa koji nam mogu pomo\u0107i na\u0107i sre\u0107u. Jedan je Buddha ili prosvjetljeni, koji je izvor informacija. Informacija o osloba\u0111anju naziva se Dharma koja nam u osnovi daje mogu\u0107nost da se u nama pojavi suosje\u0107anje i prijateljstvo. Tre\u0107i princip su oni koji primjenjuju ovu informaciju u svojim \u017eivotima na putu, a zovu se prijatelji na putu, koji su ustvari <\/strong>Sangha<\/strong>. Ukoliko je netko \u010duo informacije koje je Buddha nau\u010davao i ako se u njegovom srcu pojavila suosje\u0107ajna inteligencija, a on to primjenjuje u svojoj svakodnevici, onda imamo u jednoj osobi Buddhu kao u\u010ditelja, Dharmu kao put i Sanghu kao suosje\u0107anje, sve objedinjeno u jednoj osobi. No, moglo bi se re\u0107i: “Pa, zar nije Buddha podu\u010davao toliko razli\u010ditih Dharmi?” Pa, da, podu\u010davao je 84 tisu\u0107e razli\u010ditih Dharmi ili u\u010denja. Za\u0161to je to radio? Zato jer ima toliko razli\u010ditih tipova osjetilnih bi\u0107a. Postoje ljudi koji su potpuno smeteni i ni\u0161ta ne mogu razumjeti, neki razumiju, ali razumiju pogre\u0161no, a neki razumiju samo dijeli\u0107 od toga. Zato postoji ovoliko razli\u010ditih mogu\u0107nosti i zato nam je dao veliki broj vje\u0161tih sredstava.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Mogla bi se napraviti jo\u0161 jedna razdioba; Buddha Dharma ima dva aspekta. Postoji Dharma koja se prenosi, koja dolazi od loze Buddhinih rije\u010di i onih koji predaju Buddhine rije\u010di dalje; to je informacija koju mo\u017eemo sami nau\u010diti i podu\u010davati. S druge strane, postoji aspekt Dharme koji predstavlja na\u0161e razumijevanje toga, i stvar je na\u0161eg osobnog iskustva a javlja se kada smo razumjeli tu informaciju. Tako postoji nezavisna loza realizacija. Obje loze su jednako va\u017ene. Sve informacije koje je Buddha ostavio trebaju biti za\u0161ti\u0107ene jer su vrlo vrijedne. \u010cetiri klasi\u010dne tibetanske tradicije na neki na\u010din imaju me\u0111usobnu podjelu posla. Tradicija Gelugpa i Sakyapa specijalizirale su se u za\u0161titi kompletnog spektra u\u010denja Buddhe. Tradicije Kagyupa i Nyingmapa su se mo\u017eda vi\u0161e specijalizirale u odr\u017eavanju toka realizacije. Stoga se mo\u017ee re\u0107i da su sve ove \u010detiri tradicije iznimno potrebne.<\/strong> One se me\u0111usobno savr\u0161eno nadopunjuju. To je kao stablo koje ima korijen koji iznad sebe dr\u017ei cijelo stablo, iz debla idu grane, pa iz njih gran\u010dice iz kojih ni\u010du listovi i plodovi. Zna\u010di, svaki dio je potreban. Posebno je to jasno kada shvatimo da drvo mora pod zemljom imati i korijenje. Korijenje svega ovoga naziva se Bodhichitta, koja je inteligencija u na\u0161em srcu, suosje\u0107anje prema svim \u017eivim bi\u0107ima i \u017eeli dose\u0107i potpuno bu\u0111enje Buddhe s ciljem pomo\u0107i svim osjetilnim bi\u0107ima. To je u isto vrijeme neograni\u010deno prijateljstvo prema svim \u017eivim bi\u0107ima i korijen kompletnog Buddhinog u\u010denja, Buddha Dharme. To je korijen sve \u010detiri tradicije koje se prenose u Tibetu<\/strong>. Sve \u010detiri tradicije u\u010de o uzroku, o putu i o posljedici, pa iako postoje neke specijalizacije me\u0111u tradicijama, zajedni\u010dki korijen je Bodhichitta. Ako razumijemo ovu jezgru Buddhinog u\u010denja, onda ne\u0107emo razviti nikakav sekta\u0161ki tip uma koji ograni\u010dava. Jako je va\u017eno imati nepristrano gledanje na u\u010denje i na suosje\u0107anje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Jednom su zamolili Rinpoche-a da napravi molitvu dobrih \u017eelja za jedinstvo \u010detiri tradicije. Tada mu se u mislima pojavila slika; u\u010dinilo mu se je da je Gelugpa tradicija veliko deblo stabla, tradicija Sakyapa su sve razli\u010dite grane u kro\u0161nji, Nyingmapa tradicija je cvije\u0107e koje cvate na kraju tih grana, a Kagyupa tradicija su plodovi koji se iz toga iznjedre. Ali kroz sve te dijelove stabla te\u010de voda. Svaki od tih dijelova jako je va\u017ean i niti jedan ne\u0107e funkcionirati ako u stablu nema vode. Ta voda je prijateljstvo koje imamo u na\u0161em srcu ili suosje\u0107anje, ljubav. To je to \u0161to te\u010de u sva ta \u010detiri dijela: i u deblu i u granama i u cvije\u0107u i u plodovima. Bez vode ljubavi, deblo nema nikakvog smisla, bez vode niti grane ne bi imale smisla, bez vode ne bi bilo niti cvije\u0107a, niti plodova. Sve bi se sasu\u0161ilo i palo na zemlju. Sve \u010detiri tradicije imaju jedno zna\u010denje, jednu su\u0161tinu, a to je dobrota suosje\u0107anja i s time one sa\u017eive i jako su lijepe. Kada to tako razumijemo, svih 84 tisu\u0107e Dharmi koje je Buddha podu\u010davaosadr\u017eane su u suosje\u0107anju i u dobroti prema drugima. Stoga je va\u017eno do\u0107i do su\u0161tine.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Da citiramo najve\u0107eg jogija Tibeta Milarepu, koje je to rekao vrlo jasno: “Nemojte analizirati sve fenomene, idite do korijena va\u0161eg uma”<\/strong>. Da se to ka\u017ee jo\u0161 jasnije: “Nemojte nastojati tra\u017eiti korijene pojavnosti oko vas, nego nastojte na\u0107i korijen va\u0161eg uma”. I jo\u0161 nastavlja Milarepa: “Nemojte nastojati na\u0107i korijen rije\u010di, nego nastojte na\u0107i korijen zna\u010denja”.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kada imamo toliko puno rije\u010di kojima mo\u017eemo govoriti, a na\u0161 \u017eivot je ustvari kratak, tim vi\u0161e je od va\u017enosti pogledati u vlastiti um i zna\u010denje tih rije\u010di, kako bismo mogli na\u0107i pravi uzrok sre\u0107e. Ako ne razumijemo funkcioniranje uzroka i posljedica unutar na\u0161eg vlastitog uma, mo\u017eemo se izgubiti u jako, jako puno rije\u010di i toliko raznih pojavnih stvari, ali ne\u0107emo do\u0107i do stvarne sre\u0107e. Zato je va\u017eno do\u0107i do pravog shva\u0107anja i do pravog iskustva. Rinpoche ka\u017ee da on osobno nije jako puno u\u010dio i na nesre\u0107u samo je uspio zadobiti djelomi\u010dno iskustvo. Nije imao dovoljno dobrobiti da provede cijeli \u017eivot u Dharmi i u produbljivanju iskustva, ali je imao dobru priliku iskusiti dubinu patnje. U toj situaciji, njegov glavni u\u010ditelj mu je dao jedan va\u017ean savjet koji se zove “37 vje\u017ebi Bodhisattve”. Mo\u017ee se re\u0107i i 37 vje\u017ebi onih koji su nasljednici Buddhe. Ovi su stihovi vrlo kratki, a Rinpoche je na\u0161ao, da je sve \u0161to ustvari treba sadr\u017eano u njima. Op\u0107enito se zna da je kompletna Buddha Dharma sadr\u017eana u ovih 37 kratkih vje\u017ebi<\/strong>. Budu\u0107i da je to bilo od takve prakti\u010dne vrijednosti za njega, iako on ka\u017ee da ne zna puno o Dharmi, on \u017eeli podijeliti ovo sa nama. Unutar “37 vje\u017ebi Bodhisattve” je jedna re\u010denica koja ka\u017ee: “Svi problemi dolaze samo od toga \u0161to \u017eelimo posti\u0107i osobnu sre\u0107u, a do potpuno prosvjetljenog Buddhe dolazi se sa \u017eeljom da se pomogne svima drugima”<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ovo je vrlo duboka izjava. Prva linija teksta ka\u017ee: “Sva patnja dolazi od \u017eelje da se ostvari samo osobna sre\u0107a”. Ta rije\u010d patnja, nju moramo bolje sagledati. Zna\u010di da se moramo suo\u010diti sa \u010dinjenicom patnje u ovom svijetu. Zna\u010di, moramo otvoriti o\u010di i shvatiti kako je patnja posvuda oko nas. U svim podru\u010djima ovog svemira postoje razli\u010dite vrste patnje. Postoje vi\u0161a i ni\u017ea podru\u010dja, ali sva ona imaju razli\u010dite vrste patnje. Ako jasno razumijemo da patnja postoji i da je to \u010dinjenica, onda se mo\u017eemo odjednom zapitati: “Pa, dobro, za\u0161to su svi u takvim problemima?” U ovoj re\u010denici iz “37 praksi Bodhisattve” je nazna\u010deno da to ima neke veze sa nama samima. Postoji odre\u0111ena navika uma koja \u017eeli stalno braniti naizgled postoje\u0107e sebstvo i ta potreba poprima razli\u010dita lica. Postoje navike koje su vi\u0161e agresivne, kao pohlepa, kada se ne\u0161to neodlo\u017eno \u017eeli imati. Neke su poput ljubomore, neke su poput ponosa, neke su jednostavno glupost u pona\u0161anju ili zajedljivost, cinizam. To se u budizmu naziva 5 ili 6 mentalnih otrova<\/strong>, jer gdje god se pojave ove vrste osje\u0107aja, one nas brzo ve\u017eu uz nekakvu vrstu problema koji iz njih slijede. Ili jo\u0161 gore, iako po\u010dnu kao veoma mali, na kraju mogu dovesti do velikih problema. Sve ove emocije dolaze od osnovne ideje o osobnom sebstvu,<\/strong> od tog osnovnog osje\u0107aja da stalno moramo ne\u0161to braniti ili nametati ne\u0161to \u0161to predstavlja nas. To je stvarni uzrok patnje za sva osjetilna bi\u0107a.<\/strong> Zato ta re\u010denica ka\u017ee: “Sve vrste patnje dolaze samo od \u017eelje za osobnom sre\u0107om”. Stoga tu stvarno trebamo jedan jasan, inteligentan pogled na ove stvari. Ba\u0161 je \u010dudna ta \u010dinjenica da svi imamo taj osje\u0107aj osobnog ‘ja’ i cijelo vrijeme djelujemo tako kao da postoji ne\u0161to \u0161to moramo stalno braniti ili nametati. Na taj na\u010din \u017eivimo na\u0161u svakodnevnicu. Ali kada pogledamo gdje bi bio taj ‘ja’, kada ga probamo na\u0107i, nitko od nas ne mo\u017ee pokazati prstom i re\u0107i gdje je. \u010cak niti potpuno prosvjetljeni Buddhe triju vremena nisu nikada na\u0161li taj ‘ja’. Zna\u010di, to je jedan paradoks koji se zove zbunjenost. <\/strong>Mi djelujemo kao da postoji taj ‘ja’, ali kako god gledamo, nigdje ga se ne mo\u017ee na\u0107i.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kada na\u0161a inteligencija kona\u010dno shvati da ova obrana na\u0161eg vlastitog ‘ja’ izaziva sve probleme, onda dr\u017eimo u ruci korijen rje\u0161enja. Stoga \u0107emo tra\u017eiti onakvo stanje uma koje nije motivirano stalnom obranom sebstva. U tom momentu zaista imamo srce puno prijateljstva i suosje\u0107anja prema drugima i na\u0161e djelovanje nije vi\u0161e djelovanje kojim nastojimo stalno obraniti na\u0161e ‘ja’. Kad god imamo suosje\u0107anje koje vodi na\u0161e djelovanje, iza\u0161li smo iz trajne petlje uvijek ponavljaju\u0107ih gre\u0161aka. Zato je drugi dio ove prve re\u010denice da: “Potpuno prosvjetljeni Buddha nastaje iz toga da se biva od pomo\u0107i svima drugima”. U momentu kada pomaknemo na\u0161 fokus prema tome da smo od pomo\u0107i drugima, mi smo na putu prema punom prosvjetljenju. Svatko to mo\u017ee napraviti. Buddha je rekao: “Sva su osjetilna bi\u0107a ustvari Buddhe”. Mi jesmo Buddhe. Usprkos tome, na\u0161 je um privremeno zasjenjen<\/strong>. Rinpoche ka\u017ee, mi smo u toj gre\u0161ci vezano uz osobno ‘ja’, uhva\u0107eni smo u to kao da smo zale\u0111eni blokovi leda. Ali led se isto sastoji od vode, odnosno nastaje od vode. Ako uspijemo dodati tome toplinu srca, led se topi i topi se u vodu. Zna\u010di svi imamo tu mogu\u0107nost. Zato potpuno prosvjetljeni Buddha dolazi iz \u017eelje da se pomogne svima drugima. To nam dolazi od sveznaju\u0107eg uma Buddhe koji je uvidio da su sva bi\u0107a u zamci osobnog ‘ja’ i to je jedina pogre\u0161ka. Zbog jedne takve gre\u0161ke Buddha je shvatio da je jedini izlaz iz ove gre\u0161ke da se prebaci fokus, da se ne fokusira na taj osobni ‘ja’, nego da se ima otvoreno prijateljsko srce koje stalno tra\u017ei neke dobrobiti za druge. Zna\u010di jedino je toplina srca i dobrote put iz ovih problema budu\u0107i da moramo ispraviti jednu cijelu povijest tih nanizanih gre\u0161aka, jer u takvoj vrsti gre\u0161ke \u017eivjeli smo jako dugo vremena. Da bismo uspjeli savladati prethodne utjecaje, moramo posti\u0107i protute\u017eu svemu tome kroz dobrotu u ljubavi prema drugima. To je ono \u0161to se u budizmu zove ‘prikupljanje zasluga’<\/strong>. Kada djelujemo s brigom za druge, to bri\u0161e neku prethodnu gre\u0161ku i ostavlja trag osloba\u0111anja u na\u0161em umu, a to moramo raditi dugo vremena. Buddha je shvatio da je takav jedan proces otvaranja sebe, proces koji traje tri duga doba, odnosno tri eona. U njegovom osobnom putu Buddhe postojalo je 500 \u017eivota koji su bili ne\u010disti ili okaljani, i 500 \u017eivota u kojima se otvorio prema dobroti i skupljao zasluge. Na kraju je u svom srcu dosegao tako neograni\u010deno suosje\u0107anje da je bio bez ikakve gre\u0161ke u umu i bio je u stanju sagledati pravu prirodu stvarnosti koja se naziva Dharmakaya. Mogao je dosti\u0107i stanje Vajradhare koje je skriveni prosvjetljeni oblik Buddhe.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Rinpoche ka\u017ee: “Glavna to\u010dka koju moramo ovdje razumjeti, \u0161to predstavlja\u00a0 su\u0161tinu svega \u0161to je Buddha ikad rekao na razini baratanja sa svakodnevnim iskustvima, da uzrok i posljedicu u svezi sa na\u0161im djelovanjem nikada ne mo\u017eemo izbje\u0107i. Uvijek \u0107emo biti uhva\u0107eni rezultatom na\u0161ih djelovanja. To je zakon uzroka i posljedice na nivou pojavnosti. Ako poku\u0161amo pogledati stvarnost, ako poku\u0161amo do\u0107i do korijena cijelog ovog problema, svaki problem dolazi od te potrebe da se brani osobno ‘ja’ kojeg ne mo\u017eemo na\u0107i koliko god ga tra\u017eili.<\/strong> Zna\u010di da ve\u0107inu vremena djelujemo pod utjecajem jedne gre\u0161ke u gledi\u0161tu. Tako dugo dok smo pod utjecajem ove gre\u0161ke, ne mo\u017eemo se rije\u0161iti svih tih uznemiruju\u0107ih emocija. Ako \u017eelimo biti manje agresivni, pohlepni, manje ljubomorni i manje zajedljivi ili ako jednostavno \u017eelimo biti manje blesavi, to ne\u0107emo uspjeti ako nismo razrije\u0161ili tu osnovnu gre\u0161ku. Tako dugo dok smatramo da postoji osobno’ja’ koje moramo braniti, problemi dolaze sami od sebe. Kada smo u potpunosti razrije\u0161ili ovu gre\u0161ku, kada vi\u0161e ne vjerujemo da postoji nekakvo posebno ‘ja’ u tijelu ili umu, nema vi\u0161e potrebe da se i\u0161ta brani i stoga iznikne krajnja istina. Automatski smo oslobo\u0111eni svih mogu\u0107ih problema i vi\u0161e si ne stvaramo nove, jer se vi\u0161e ne javljaju mentalni otrovi, nema agresivnosti, ljubomore, itd. U normalnim okolnostima jako smo pod utjecajem tog vjerovanja u osobno ‘ja’. Ne samo da vjerujemo da na\u0161 um ili tijelo imaju svoje osobno ‘ja’, ve\u0107 i djelujemo tako kao da osje\u0107amo postojanje tog ‘ja’. \u010cak i govorimo za razne stvari “Ovo je moje i ovo sam ja”, pa se \u010dini da taj ‘ja’ postaje sve ve\u0107i. S kojim ciljem? Svi ti materijalni objekti oko nas nemaju trajne vrijednosti. Svi ti materijalni objekti su netrajni, nikako ih ne mo\u017eemo zadr\u017eati. Mi si time zgr\u010demo samo sve vi\u0161e problema. To govorimo sada da bismo podcrtali sve nepovoljne strane ovog vjerovanja u osobno ‘ja’. Sa druge strane, ako djelujemo iz ljubavi ili suosje\u0107anja, kada je na\u0161 glavni interes sre\u0107a nekog drugog, mi se prirodno osje\u0107amo sretnima. Suosje\u0107ajni um je sam po sebi ve\u0107 sretan jer nije stalno usmjeren na tu ideju o osobnom ‘ja’. To je jedini put kojim se mo\u017ee iza\u0107i iz pogre\u0161nog gledi\u0161ta, pa to pokazuje da ima mnogo prednosti takovog na\u010dina gledanja. To je mala ra\u010dunica koju sami sebi moramo predo\u010diti. Moramo iskusiti sve nepodobnosti vjerovanja u osobno ‘ja’ i isku\u0161ati prednosti stava kada smo prijateljski nastrojeni prema drugima i kada djelujemo iz suosje\u0107anja. Kada to jasno izra\u010dunamo, na\u0161a \u0107e odluka biti vrlo laka. Takovo stanje, takovu odluku zovemo odlukom koja stvarno \u017eeli posti\u0107i oslobo\u0111enje. To se u budizmu naziva put ‘odricanja’<\/strong>. U osnovi, ka\u017eemo: “Pa, dosta mi je vi\u0161e tih problema, dovoljno sam ih imao, sada \u017eelim s time zavr\u0161iti. Tu je put koji vodi u pravom smjeru, idem njime”. Zato Buddhu zovemo Osvaja\u010d. Zato jer je uni\u0161tio, zgromio uzrok patnje. <\/strong>Prevladao je tu ideju osobnog ‘ja’ i nadvladao je sve mentalne otrove. Pobijedio je u bitci protiv ljutnje, ljubomore, pohlepe, itd. Vidjev\u0161i jasno neda\u0107e i nepodobnost tra\u017eenja samo svoje sre\u0107e i uvidjev\u0161i velike prednosti djelovanja u dobroti, u ljubavi i prijateljstvu, gre\u0161ka \u0107e u gledi\u0161tu postajati sve manja, a na\u0161a stvarna sre\u0107a \u0107e tek tada mo\u0107i rasti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zna\u010di \u010duvena re\u010denica Buddhe je: “Sva osjetilna bi\u0107a jesu Buddhe, no privremeno zasjenjena”.<\/strong> Gdje je taj Buddha u nama? On se ne razlikuje od same na\u0161e ugra\u0111ene inteligencije koju posjedujemo. U tom momentu, kada smo kona\u010dno shvatili: “O, da, pa kada sam prijateljski nastrojen prema drugima, odmah sam sretniji”, i kada shvatimo tako\u0111er: “Pa, da, kada sam agresivan i kada sam grub prema drugima, imam zle namjere, ne osje\u0107am se ba\u0161 tako dobro”, to jest, kada shvatimo da pozitivo stanje uma donosi stvarnu sre\u0107u, a negativno djelovanje mi donosi patnju, to je na\u0161a vlastita inteligencija koja u svakom trenutku procjenjuje. To je ta inteligencija koja se u budizmu naziva prisebnost ili pomnost<\/strong>, koja nam u bilo kom trenutku mo\u017ee re\u0107i: “O, ne bih trebao sada biti tu ljut, to nije ba\u0161 dobro za mene”. Tu osnovnu inteligenciju imamo svi. To je ustvari Buddha unutar nas. Samo u sada\u0161njem trenutku malo je taj Buddha ‘premali’. Rinpoche ka\u017ee “To je bonsai Buddha. Na\u0161 je posao da u\u010dinimo da poraste”.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ova inteligencija i pomnost unutar nas je u vrlo bliskom odnosu sa suosje\u0107anjem, jer kada se pojavi suosje\u0107anje i otvorenost prema drugima, odjednom se smanjuju i problemi za mene samog i toliko se bolje osje\u0107amo s ovim prijateljski nastrojenim stavom u svome srcu tako da spontano \u017eelimo da ova inteligentna, pomna suosje\u0107ajnost raste. Kako da to napravimo? Zna\u010di moramo razumjeti: ako \u017eelim iza\u0107i iz svih problema, moram postati vrlo suosje\u0107ajna osoba. Sada sam jako daleko od tog cilja. Kako da to prijateljstvo ostvarim u srcu? Tra\u017eimo vje\u0161to sredstvo kojim bi mogli ugraditi to prijateljstvo i suosje\u0107anje u na\u0161e vlastito na\u0161e srce. To zvu\u010di dosta sebi\u010dno kada ka\u017eemo: “Toliko se bolje osje\u0107am kada imam suosje\u0107anje, kako da ga zgrabim?” Takav stav je sasvim uredu, ali moramo u tome biti vje\u0161ti. Tako u na\u0161im \u017eivotima, kada sretnemo nekoga tko se odnosi jako prijateljski prema nama i osjetimo u sebi, “Pa, to je stvarno jedna divna osoba”, mi se otvorimo prema tom osje\u0107aju i ukoliko se ta osoba prema nama i dalje prijateljski odnosi, tada smo shvatili taj princip; u momentu kada je netko prema nama dobar mi se osje\u0107amo prijateljski prema toj osobi. Kao da \u017eanjemo, odnosno pobiremo to prijateljstvo u na\u0161e srce. Ali istina ili su\u0161tina toga nije toliko u vanjskoj osobi, ve\u0107 u tome da se osje\u0107amo prema njoj toliko prijateljski i toplo. Ako cijenimo to \u0161to je taj drugi napravio za nas, automatski se prema njemu osje\u0107amo vi\u0161e prijateljski. Zna\u010di, na\u010din da se postane spontano od pomo\u0107i je da budemo zahvalniji za to prijateljstvo koje nam je pru\u017eeno. Kako da postanemo vi\u0161e zahvalni? To je vrlo jednostavno. Samo se uvijek trebamo sjetiti dobrote koju su nam drugi pru\u017eili. Ako su drugi prema nama dobri, a mi se toga ne mo\u017eemo sjetiti, onda je to sve uzalud. Kada iza\u0111emo sada van i pomislimo: “O, taj je napravio tako dobru stvar za mene, pa to je tako lijepo”, osjetit \u0107emo veliko prijateljstvo. Ako razmi\u0161ljamo sve vi\u0161e i vi\u0161e na taj na\u010din, sjetit \u0107emo se ljudi koji su najvi\u0161e za nas napravili, koji su stvarno stajali uz nas i napravili za nas najbolje, to su na\u0161i roditelji. Jesmo li stvarno uspjeli u\u017eivati u svim tim trenucima kada su nam poklonili tolike stvari? Zna\u010di, kao metodu sada mo\u017eemo koristiti odlazak u na\u0161e sje\u0107anje i poku\u0161ati se sjetiti svih tih trenutaka kada su roditelji prema nama u\u010dinili ne\u0161to dobro ili nam ne\u0161to poklonili i osjetiti zahvalnost za dobrotu koja je tada dolazila od njih. To je kao veliko ubiranje ili \u017eetva kada mo\u017eemo sve to iz pro\u0161losti ponovno sebi predo\u010diti i osjetiti se stvarno zahvalni za tu dobrobit. \u010cim smo vi\u0161e zahvalni, tim se osje\u0107amo i sretnijima, a i drugi \u0107e isto osjetiti ne\u0161to od toga i to \u0107e im se svidjeti. Na\u0161a majka \u0107e biti jako sretna kada se mi prema njoj odnosimo sa zahvalno\u0161\u0107u. \u010cak i ako vi\u0161e nemamo majke, imat \u0107emo puno dobrobiti od osje\u0107aja prijateljstva u na\u0161em srcu. Tu isto Buddha daje jedan vrlo va\u017ean savjet koji glasi: “Budu\u0107i da ve\u0107 toliko dugo \u017eivimo u ciklusu ponovnog ra\u0111anja, svako osjetilno bi\u0107e koje ikad mo\u017eemo sresti ve\u0107 je jednom prije bilo na\u0161a majka”. Tako postoji puno ve\u0107a \u017eetva prijateljstva i dobrote koju mo\u017eemo unijeti u na\u0161a srca<\/strong>. To je vje\u0161to sredstvo ili mehanizam kojim mo\u017eemo na jednostavan na\u010din dovesti prijateljstvo i suosje\u0107anje u svoja srca, a dolazi spontano iz zahvalnosti, neograni\u010deno je, jer se mo\u017eemo sve vi\u0161e prisje\u0107ati u\u010dinjenih nam ljubaznosti. To je princip ili pravilo kojevrijedi u cijelom na\u0161em \u017eivotu. Kada gledamo osje\u0107aje kod ljudi, na primjer kada osje\u0107aju privla\u010dnost jedno prema drugom, daljina tu nema nikakvog zna\u010daja. Na primjer, ako nas netko nazove telefonom iz Amerike, a mi imamo blizak odnos, ve\u0107 sam taj trenutak se osje\u0107amo divno \u0161to nas je nazvao ili nazvala i tog trenutka osje\u0107amo svu sre\u0107u i zadovoljstvo, kao da se u nama upalilo svijetlo. Ljubav i privr\u017eenost su kao svjetlost sunca, gdje god osvijetli, svugdje je toplo.<\/strong> To je neograni\u010deno dobro kojem svakodnevno svjedo\u010dimo u na\u0161im \u017eivotima, a koje donosi um ispunjen ljubavlju. Prijateljstvo i ljubav donose sre\u0107u istoga \u010dasa. Sad si zamislite suprotno, da nas netko nazove telefonom i ka\u017ee nam ne\u0161to stvarno ru\u017eno, osjetit \u0107emo se kao da nas je netko udario \u010deki\u0107em ravno po srcu i u trenu \u0107emo biti depresivni i nesretni. To moramo vidjeti vrlo jasno, moramo razumjeti koja je velika prednost dobrote u ljubavi. Kada gledamo te jasne prednosti, ta suosje\u0107ajna djela srca koje sadr\u017ei ljubav, mo\u017eemo vidjeti da to djeluje \u010dak i na \u017eivotinjama. Ako stvarno volimo psa ili ma\u010dku mo\u017eemo ih nau\u010diti da \u010dine razne zabavne stvari. Zna\u010di, privr\u017eenost ima veliku mo\u0107 i utjecaj.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kao \u0161to ka\u017ee tekst, privr\u017eenost ima prednosti za druge i za nas same. Tekst dalje ka\u017ee: Buddha ili onaj koji je podu\u010davao u ljubavi, dobroti i suosje\u0107anju, on je izvor dobrote i osje\u0107aja blagostanja za sve koji ga \u010duju ili do kojih stigne ta informacija. <\/strong>Na koji na\u010din to djeluje? Kada posjedujemo privr\u017eenost ili ljubav prema nekome, odmah poku\u0161avamo pomo\u0107i toj osobi, poku\u0161avamo ih poduprijeti, mi i na\u0161im tijelom \u010dinimo akcije da im direktno pomognemo. To je u osnovi akcija dare\u017eljivosti i ako smo privr\u017eeni toj osobi, ne\u0107emo joj nikad \u017eeljeti nauditi. To je djelovanje prikladnog pona\u0161anja. Ako imamo puno ljubavi i privr\u017eenosti prema toj osobi, izdr\u017eati \u0107emo i neke male probleme koje nam ta osoba \u010dini. Jednostavno, ne uvi\u0111amo probleme, \u0161to u sebi nosi akciju strpljivosti. Zna\u010di, ako neku osobu volimo, iz nas izni\u010de dare\u017eljivost, ispravno pona\u0161anje i strpljivost. Kao \u0161to mo\u017eemo razumjeti gledaju\u0107i sebe, a to ka\u017ee i sam tekst, sva svjetovna zadovoljstva i svo blagostanje koje mo\u017eemo iskusiti, dolazi od dare\u017eljivosti, prikladnog pona\u0161anja i od strpljivosti<\/strong>. Vidimo da stvarni razlog harmoni\u010dnog \u017eivota sa drugima i sretnog \u017eivota punog zadovoljstva dolazi direktno iz stava da smo puni ljubavi i privr\u017eenosti prema drugim \u017eivim bi\u0107ima. Uobi\u010dajeno, \u017eivimo u ovom svijetu i vidimo puno drugih \u017eivih bi\u0107a pa i tako malih poput kukaca. Ne osje\u0107amo s njima ba\u0161 neku povezanost. Kakve veze ja imam s tim kukcima? To pitanje demonstrira uobi\u010dajeno stanje zbunjenosti u kojem obitavamo, gdje smatramo da je svatko od nas taj jedan mali komadi\u0107 leda zamrznut i odvojen od onog drugog. Smatramo da smo svi odvojene osobe, ne razumijemo jednostavno da smo svi na jednak na\u010din sa\u010dinjeni i da je na\u0161a osnovica uvijek ista. Svi imamo isti um koji stalno tra\u017ei sre\u0107u i nastoji izbje\u0107i patnju. Sa gledi\u0161ta suosje\u0107anja i ljubavi imamo vezu ba\u0161 sa svim \u017eivim bi\u0107ima, ne moramo se zaustaviti na odre\u0111enim granicama, jer u osnovi na\u0161 um je posvuda, gdje god gledamo, isti. Mogu imati neograni\u010deno suosje\u0107anje \u010dak i sa najmanjim bi\u0107ima. To je ne\u0161to \u0161to moramo primijetiti u na\u0161oj svakodnevnici. Dok sjedimo ovdje osje\u0107amo se dobrojer imamo prijateljskih osje\u0107aja prema ljudima koji su oko nas. \u010cak se i smje\u0161kamo prirodno. Ako bismo samo mislili o sebi dok tu sjedimo, osje\u0107ali bismo se usamljeni i imali bismo neki mra\u010dni izraz na licu, a drugi mogu pomisliti: “Oh, taj je neki \u010dudak, bolje da s njim ne razgovaram”. Zna\u010di, to je ve\u0107 samo po sebi napravilo dodatni problem. No, kada razmislimo o svim zadovoljstvima u \u017eivotu koja dobivamo od materijalnih stvari, ona \u0107e sva i onako nestati kada umremo. \u010cak i ako radimo cijeli \u017eivot naporno i te\u0161ko da bismo stekli nekakvo bogatstvo, nema ba\u0161 puno vremena da se u tom bogatstvu u\u017eiva i smrt je ve\u0107 tu. Samo \u0107emo jednu stvar uvijek ponijeti sa sobom, to su sve navike koje smo sagradili u na\u0161em umu tokom \u017eivota. Ako smo cijeli \u017eivot bili ljuti i nastojali se braniti od vanjskih utjecaja, ta ljutnja \u0107e biti navika i ta navika \u0107e nas slijediti. Snaga ljutnje toliko je neugodna da \u0107e nas poslije ovog \u017eivota poput te\u0161kog kamena povu\u0107i u dubinu egzistencije jo\u0161 neugodnije od ove sada\u0161nje. Zna\u010di, ako to slijedimo, bit \u0107e nam samo gore. No, ako smo cijeli \u017eivot gradili ljubav, prijateljstvo i privr\u017eenost drugima, ne samo da se u ovom \u017eivotu osje\u0107amo sretno i opu\u0161teno, ova \u0107e nas ljubav pratiti i dalje. To je jedino mogu\u0107e bogatstvo koje mo\u017eemo prenijeti iz sada\u0161njeg \u017eivota u idu\u0107i. Sva druga materijalna blaga moramo ostaviti iza sebe. Za\u0161to onda ne te\u017eimo zgrnuti to bogatstvo koje mo\u017eemo u svim budu\u0107im \u017eivotima imati uz sebe, a i ve\u0107 sada je toliko bolje osje\u0107ati prijateljstvo prema drugima? Razvoj te privr\u017eenosti prema drugima toliko je razli\u010dit od osje\u0107aja te\u0161kog kamena koji pada dolje i vi\u0161e sli\u010di krilima ptice koja kad ra\u0161irimo omogu\u0107uju nam da letimo prostorom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zato je veliki Osvaja\u010d, Probu\u0111eni, Buddha, rekao: “Nakupimo li i svo bogatstvo svijeta, na primjer sve dragulje i zlato svijeta na jednu golemu hrpu, moramo samo malo pri\u010dekati i za \u010das ne\u0107e ostati ni\u0161ta. Ni\u0161ta od toga nema nikakvu trajnu vrijednost. Jedina stvar koja ima stvarno trajno djelovanje je mo\u0107 ljubavi u na\u0161im srcima, koja se naziva Bodhichitta ili probu\u0111eno srce, srce probu\u0111eno ljubavlju. To je stvarni dragulj<\/strong>, to je dragulj koji ispunjava sve \u017eelje”. Ako smo po\u010deli od stava: “Tra\u017eim jednu metodu da sebe oslobodim od patnje i zadobijem trajnu sre\u0107u, tra\u017eim jednu klju\u010dnu informaciju o tome”, smisao Dharme je da je to u\u010denje, da je to informacija o toj klju\u010dnoj metodi. Mo\u017eemo vidjeti u osnovi da je su\u0161tina te informacije dragulj oslobo\u0111enog srca. Samo moramo po\u010deti to koristiti. Na taj na\u010din, mo\u017eemo posti\u0107i stvarno trajnu sre\u0107u za sebe i sve oko sebe. Ako ka\u017eemo, “Oh, pa, to je stvarno tako divna stvar \u0161to sam sada shvatio i \u017eelim to za\u0161tititi”, kako za\u0161titi taj dragocjeni dragulj srca u ljubavi? To je razumijevanje uzroka i posljedica u djelovanju<\/strong>. Ako gledamo na\u0161u svakodnevnicu i na\u0161a svakodnevna iskustva, moramo biti sasvim uvjereni ili sebe uvjeriti da smo mi sami u potpunosti odgovorni za na\u010din na koji isku\u0161avamo stvari. Kada smo sretni, sami smo to uzrokovali djelovanjem koje je bilo iz ljubavi, a kada smo nesretni, to smo uzrokovali time da smo bili ljuti ili smo imali zle namjere. To je uzrok i posljedica, a mi smo za to odgovorni. To su dobre vijesti, zato \u0161to mo\u017eemo sami stvarati uzroke koji rezultiraju blagotvornim u\u010dinkom. Mo\u017eemo za\u0161tititi taj dragulj u na\u0161em srcu. Mo\u017eemo iskoristiti taj dragulj koji ispunjava \u017eelje, dragulj dobrote i ljubavi da postignemo krajnje oslobo\u0111enje, za dobrobit i nas samih, a i svih drugih. Da, mi to mo\u017eemo posti\u0107i. Od tuda dolazi \u017eelja da se taj dragulj srca u dobroti i ljubavi pojavi i u svim drugim bi\u0107ima u kojima jo\u0161 nije do\u0161lo do takvog stanja svijesti, da se dragulj u srcu nigdje ne izgubi gdje god se ve\u0107 pojavio, nego da raste sve vi\u0161e. Mi smo ovdje u postupku rasta te sposobnosti na\u0161eg srca u dobroti, srca koje boravi u ljubavi, koje raste prema potpunom probu\u0111enju. Odmah mo\u017eemo razumjeti da je ovo postupni proces, to je kao kada uzgajamo ne\u0161to i trudimo se da to sazrije. Tradicionalno, to se zove putom prosvjetljenja, \u00a0postepeni put prosvjetljenja. Svaka tradicija ili religija mora pru\u017eiti jedan takav postupni put. Kod Gelugpa zove se veliki postupni put, u Sakyapa tradiciji zove se uzrokom i posljedicom, u Nyingmapa tradiciji to je tekst Patrul Rinpoche-a “Rije\u010di mojeg vrijednog u\u010ditelja” koji obja\u0161njavaju takav postupni put. U tradiciji Kagyu-pa to su rije\u010di neusporedivog Dakpo Rinpoche-a (Gampopa). Tekst se zove “Draguljni ornament prosvjetljenja”<\/strong>. Sve su to metode koje bi\u0107ima poma\u017eu unaprijediti srce dobrote. Postupni put trebamo zato jer bi\u0107a imaju razli\u010dite sposobnosti, kapacitete shva\u0107anja. Postoje bi\u0107a koja se osje\u0107aju na po\u010detku puta potpuno nesposobno, neki imaju srednje sposobnosti, neka stvarno imaju veliko srce za sve druge i time su vrlo nadareni. Taj postupni put je na\u010din da se pomogne svakom bi\u0107u bez obzira na njegove sposobnosti, da se postupno od ni\u017ee sposobnosti ide prema srednjoj, od srednje prema sve ve\u0107im sposobnostima. To se zove postupni put ka prosvjetljenju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Stoga razumijemo da i u Drikung Kagyu tradiciji mora postojati ne\u0161to kao ovo, i kada je Rinpoche bio pozvan da prenese ovo veliko u\u010denje koje se zove Mahamudra od pet to\u010daka onda su i samih tih pet to\u010daka jedna za drugom postupni put. To je metoda koja treba pomo\u0107i svakom od nas da postupno razraste taj dragulj ispunjavanja \u017eelja, koji nije ni\u0161ta drugo nego srce ispunjeno dobrotom i ljubavlju za druge<\/strong>. Kada \u010dujemo o tom postupnom putu i o pet stepenica ili pet to\u010daka Mahamudre, moramo shvatiti da je to postupni put prema prosvjetljenju i u osnovi vrlo sli\u010dan ili identi\u010dan svim drugim velikim putovima prema prosvjetljenju. Prvo postoji ta potreba ili \u017eelja da se postigne dobrota ljubavi u srcu tamo gdje se jo\u0161 prije toga nije pojavila. Kada smo postigli tu snagu u su\u0161tini na\u0161eg srca ili nutrini, ne smijemo to poslije izgubiti. To orijentiranje, odr\u017eavanje toga, posti\u017ee se preko \u010detiri to\u010dke koje usmjeravaju um prema osnovnom principu, prema unutra. Te \u010detiri to\u010dke su tradicionalno: da se ima dragocjeno ljudsko tijelo, da se razumije netrajnost, uzrok i posljedica i da se razumije patnja. To su \u010dinjenice svakodnevnice i kada se njih sagleda, vidimo prednosti srca ispunjenog dobrotom i kako vi\u0161e ne izgubiti taj unutra\u0161nji osje\u0107aj dobrote. To je prvi korak ovih pet to\u010daka.<\/strong> Kada smo u sebi stvarno osjetili i otkrili prednosti srca ispunjenog dobrotom i ljubavlju, onda \u017eelimo da ono raste dalje, da napreduje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Drugi je korak da se to razraste i da se odr\u017ei na\u010din da se usmjeri um prema jednom bo\u017eanstvu mudrosti<\/strong>. Ako radimo sa bo\u017eanstvom mudrosti kao fokusom na\u0161e pa\u017enje, onda \u0107e sve ove kvalitete ljubavi i dobrote rasti. No, u osnovi svog toga rada sa bo\u017eanstvom je da imamo sve vi\u0161e ljubavi i povjerenja prema lozi na\u0161ih u\u010ditelja. Zato je tre\u0107i korak izravno povezivanje s umom na\u0161ih u\u010ditelja. Zove se Guru Yoga. Smisao ili cilj te vje\u017ebe je da se um prosvjetljenog u\u010ditelja ili Buddhe i na\u0161 vlastiti um pove\u017eu i postanu nerazdvojni. Kada se to jednom dogodi, onda shvatimo stvarnost, koja se ovdje u na\u0161oj metodi zove Mahamudra. To je \u010detvrta to\u010dka. Peta to\u010dka je da sve to \u0161to smo postigli na kraju posvetimo dobrobiti svih osjetilnih bi\u0107a<\/strong>. Kada pogledamo tih pet to\u010daka Mahamudre i usporedimo ih sa drugim postupnim putovima prema prosvjetljenju, vidimo da je prva to\u010dka identi\u010dna sa svim drugim tradicijama i postupnim putovima, gdje nastojimo izniknuti u na\u0161em srcu ljubav i dobrotu i ne dopustiti da ona nestane, zna\u010di pojavu Bodhichitte. Zadnji korak, peti, posve\u0107enje, u kojem posve\u0107ujemo sve te zasluge svima drugima, tako\u0111er je identi\u010dna sa svim drugim putovima. Jedino u sredini, kada radimo sa bo\u017eanstvom mudrosti, koje imaju i sve druge tibetanske tradicije, povezana je sa Guru Yogom i sa Mahamudrom, to je mo\u017eda posebni na\u010din ovog puta. To je jedina razlika, ali elementi ovog postupnog puta su prisutni u svim drugim tradicijama. Razlika je samo u viziji prosvjetljenja Drikung Jetsun Sumgona, za\u0161titnika triju svjetova koji je uvidio da ljudi trebaju neku osnovicu sa kojom mogu po\u010deti i onda mogu rasti sa bo\u017eanstvom, ali da ne bi proma\u0161ili glavnu to\u010dku u tom obo\u017eavanju bo\u017eanstva mudrosti tu mora biti Guru Yoga, a da ne proma\u0161e glavnu to\u010dku Guru Yoge mora postojati Mahamudra kao nagla\u0161eni cilj. Ali \u010demu to sve skupa slu\u017ei? Na kraju to mora koristiti svim osjetilnim bi\u0107ima.<\/b><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kao \u0161to smo ranije vidjeli, svih 84 000 Dharmi koje je Buddha podu\u010davao su vje\u0161te metode za porast Bodhichitte, koja je inteligentno suosje\u0107anje u srcu usmjerenom ka punom prosvjetljenju. To zna\u010di da nas sve informacije Dharme u\u010de kako pove\u0107ati tu snagu u srcu, a koje sada tamo nema. Nadalje, sve Dharme nas u\u010de kako da se ne izgubimo na Putu i tre\u0107e, kako napredovati. Sada smo tek u po\u010detnom stanju u kojem bismo trebali na\u0107i vje\u0161te metode koje podi\u017eu suosje\u0107anje i inteligenciju srca. Na samom po\u010detku moramo se prisjetiti trenutnih prilika, odnosno promjena koje se odigravaju u svijetu ljudi. Ako promotrimo sva ostala podru\u010dja u kojima smo se mogli roditi, shvatit \u0107emo prednosti upravo ovoga. Na primjer, nismo ro\u0111eni u podru\u010dju neprestane patnje kao \u0161to je podru\u010dje pakla gdje nema ni minute vremena za razmi\u0161ljanje ili ne\u0161to sli\u010dno. Ne nalazimo se niti u podru\u010dju stalne gladi i \u017ee\u0111i, kao \u0161to je podru\u010dje gladnih duhova, a nismo ni stalno \u017ertve, kao \u0161to bismo bili u podru\u010dju \u017eivotinja. Nismo ni u visokom podru\u010dju bogova. Jasno je da u situaciji intenzivne boli i panike ne mo\u017eemo razmi\u0161ljati ni o \u010demu drugome. Ali ni u vrlo ugodnim situacijama, kakve su u podru\u010dju bogova, ne bismo svoje vrijeme upotrebljavali na ne\u0161to zna\u010dajno jer bismo bili ometeni u\u017eicima. Buddha je rekao kako to podru\u010dje nije pogodno za postizanje prosvjetljenja, pa moramo \u010diniti dobra djela i molitve htijenja u cilju postizanja ljudskog ro\u0111enja. Podru\u010dje ljudi je jedino koje pru\u017ea sve mogu\u0107nosti za puno prosvjetljenje. Stoga se ono naziva dobrom radnom podlogom pa se i na\u0161e ro\u0111enje u ovom podru\u010dju naziva ‘vrijednim ljudskim ro\u0111enjem’<\/strong>.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iznimno je va\u017eno dobro poznavanje mjesta s kojeg kre\u0107emo. Mo\u017ee nam se na po\u010detku \u010diniti \u010dudnim, mo\u017eemo nevoljko razmatrati uvjete potrebne za vrijedno ljudsko ro\u0111enje, ali to je dio vrlo jasne informacije koju nam je Buddha ostavio. Ljudsko podru\u010dje je definirano kao ne\u0161to \u0161to je vrlo te\u0161ko ste\u0107i, a obja\u0161njeno je usporedbom broja i razloga. Kada dajemo primjere koji su nam na neki na\u010din nerazumljivi ili strani, pomo\u0107u brojeva i razloga mo\u017eemo ih puno bolje shvatiti. To je vrlo jednostavno, ako odemo u \u0161umu i podignemo kamen pa poku\u0161amo izbrojiti \u017eiva bi\u0107a koja su ispod njega, poput mrava i mikroba, vi\u0161e ih je nego ljudi na cijelom svijetu. A \u0161to bi bilo kada bismo poku\u0161ali izbrojati bi\u0107a bez oblika kojih je jo\u0161 i vi\u0161e! Obja\u0161njenje je: Uvjete i uzroke za ljudsko ro\u0111enje je tako te\u0161ko sresti.\u00a0 Za takvo ro\u0111enje trebamo mnogo velikodu\u0161nosti, dio ispravnog pona\u0161anja koje nije na \u0161tetu drugih i dio strpljenja. To bi bila minimalna ‘oprema’ za stjecanje ro\u0111enja u podru\u010dju ljudi. Mo\u017eemo se pitati: “Za\u0161to ima tako puno drugih stvorenja, a tako malo ljudi?” Ako pogledamo oko sebe, vidjet \u0107emo da i nema puno bi\u0107a koja vje\u017ebaju velikodu\u0161nost, ispravno pona\u0161anje i strpljenje. Zaista ih je malo! Nema ni puno ljudi koji djeluju na na\u010din koji bi im donio ponovno ljudsko ro\u0111enje. Zato je prava rijetkost ova prilika koju sada imamo. Ta rijetkost je ne\u0161to \u0161to moramo prihvatiti kao \u017eivotnu \u010dinjenicu. Prirodno \u0107emo sti\u0107i do to\u010dke gdje \u0107emo po\u010deti stvarno cijeniti na\u0161u sada\u0161nju situaciju i u\u017eivati u vrijednoj prilici.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Za\u0161to se naziva dragocjeno ljudsko stanje? Zato jer je to stanje jedino u kojem mo\u017eemo ste\u0107i neko razumijevanje uzroka i posljedice. Iskustvo nam pokazuje kako dobro i prijateljsko pona\u0161anje donosi radosna iskustva, a agresija i zlo\u0107udnost neugodne osje\u0107aje, pa tako stje\u010demo razumijevanje kako uzrok i posljedica djeluju u na\u0161em \u017eivotu. Bistar um je zna\u010dajna podobnost na\u0161eg \u017eivota. S druge strane, vi\u0111amo puno ljudi koji ne koriste priliku i ne primjenjuju ste\u010deno znanje. Koliko ljudi znamo koji su potpuno uvjereni u zakon uzroka i posljedice pa koriste isklju\u010divo dobro pona\u0161anje u \u017eivotu i koliko od njih ustraje u tome dok se ne po\u010dnu pokazivati rezultati? Sve ih je manje. Imamo veliku priliku u ovom \u017eivotu, ali tako ih je malo koji ju koriste. To je zaista rijetka prilika. Svi ti ljudi koji \u017eive ne koriste\u0107i se zakonom uzroka i posljedice za svoju budu\u0107nost su poput ljudi koji sre\u0107om do\u0111u do novca, ali ga ne investiraju u svoju budu\u0107nost. S vremenom \u0107e ga potro\u0161iti i izgubiti. Zato na po\u010detku Puta u srcu moramo razviti suosje\u0107anje i prijateljstvo za sva osjetilna bi\u0107a. To nam omogu\u0107ava da puno vi\u0161e nau\u010dimo. Ako pogledamo stvorenja koja \u017eive u oceanima, tako ru\u017ena i velika, no unato\u010d tome i ona su uklju\u010dena u prehrambeni lanac drugih. Bespomo\u0107ni su i mi ih smatramo jadnim stvorenjima. No, gledano o\u010dima prijateljstva i suosje\u0107anja, mo\u017eemo vidjeti da imamo s njima neke sli\u010dnosti. Oni su osjetilna bi\u0107a poput nas i imaju um, kao i mi. Uhva\u0107ena su mra\u010dnim i te\u0161kim situacijama, \u0161to je o\u010dita posljedica njihove lijenosti i gluposti u ne preuzimaju odgovornosti za uzroke i posljedice. No, oni imaju mnoge emocije, ba\u0161 poput nas. Pogledajmo u sebe i potra\u017eimo razlike. Ako gledamo na dio koji samo \u017eivi, ne misli, samo jede, radi bez puno inteligentnog razumijevanja i suosje\u0107anja, taj dio je tako\u0111er prekriven tupo\u0161\u0107u i ne razlikuje se mnogo od krave koja le\u017ei i polako pre\u017eiva. Imaju\u0107i to na umu, potreban nam je oprez jer nas glupost mo\u017ee odvesti u tom smjeru. Ali mi mo\u017eemo uo\u010diti vlastitu glupost dok ta stvorenja ne mogu i za razliku od njih mo\u017eemo promijeniti stav.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ako pogledamo na tupost i glupost, one se na koncu svode na prianjanje ovom \u017eivotu. To je vrlo kratkovidan pristup. U Sakya-pa tradiciji se ka\u017ee, ako prianjamo za ovaj \u017eivot, nemamo odlu\u010dnosti za oslobo\u0111enje<\/strong>. Jer prianjati za ovaj \u017eivot zna\u010di samo puko pre\u017eivljavanje, uz \u017eelju za ne\u0161to vi\u0161e novca i to nam je dovoljno. Ali \u0161to je rezultat takvog odnosa? Mo\u017eemo zaraditi ne\u0161to vi\u0161e novca, ali nam on ne\u0107e donijeti krajnju sre\u0107u. Takvo stanje uma je obojeno tupo\u0161\u0107u. Suprotnost tome bila bi \u017eelja da pomognemo na Putu prosvjetljenja svim osjetilnim bi\u0107ima, koja je izrasla iz suosje\u0107anja. Tako koristimo dragulj dobrog, toplog srca i trebali bismo nastojati u tom smjeru. Da li to zna\u010di ostaviti posao? Ne, uop\u0107e, moramo raditi u ovom \u017eivotu kako bismo zara\u0111ivali. No, va\u017enije je raditi sa svojim umom, moramo odr\u017eavati i tijelo, ali \u00a0uma usmjerenog ka zna\u010dajnim stvarima. Tu nema kontradikcije.<\/strong> Ako nam je srce ispunjeno suosje\u0107anjem i usmjereno ka krajnjem rje\u0161enju, svo na\u0161e djelovanje postaje velikodu\u0161no i ispravno. To je vrlo prirodno. Tako mo\u017eemo obavljati svjetovni posao i istovremeno raditi na oslobo\u0111enju i krajnjem zna\u010denju u umu. Primjer kako to djeluje u na\u0161em \u017eivotu je da se zamislimo u situaciji maloga dijeteta koje je tek po\u010delo s naobrazbom, \u017eeljet \u0107emo nau\u010diti puno stvari kako bismo se obrazovali i bili potpuno kvalificirani. No, problem nam je ljutnja i ljubomora prema drugima, uznemirava nas i te\u0161ko se koncentriramo na u\u010denje. Kada zavr\u0161imo s obrazovanjem, \u017eelimo posao, puni smo nade ali se i pribojavamo. Da li nam ta nada uistinu poma\u017ee? Mo\u017eemo primijetiti da, \u0161to vi\u0161e imamo nade i strahova, te\u017ee nam je. Primjenjuju\u0107i inteligenciju budisti\u010dke tradicije, preuzet \u0107emo odgovornost, jer nada i strah nisu od pomo\u0107i. Dapa\u010de, s puno nadanja i strahova, na\u0161 \u017eivot je te\u017ei. Moramo se okrenuti razmi\u0161ljanju: “Ako dobijem dobar posao, to je zbog prije sakupljenih pozitivnih otisaka u umu, \u010dak iz prethodnih \u017eivota. Zato imam ovu snagu i sre\u0107u koju sam dugo stjecao. Ako ne uspijem na\u0107i posao, zna\u010di, nisam stekao dovoljno zasluga. Ako koriste\u0107i inteligenciju pogledam sve \u017eivotne situacije kroz zakon uzroka i posljedice, preuzet \u0107u odgovornost za sada\u0161nji doga\u0111aj (nedobivanja posla), ne o\u010dajavati i time \u010diniti situaciju jo\u0161 te\u017eom. Tako odr\u017eavam bistru glavu i djelujem za bolju budu\u0107nost.” Ovaj primjer nas upu\u0107uje u negativnost o\u010dajni\u010dke \u017eelje da se ne\u0161to dobije ili ne\u0161to izbjegne. Ove dvije strategije, za i protiv, samo nam stvaraju probleme, zarobljavaju nas nadom i strahom. Razumijevanje zakona uzroka i posljedice u osobnom \u017eivotu i odr\u017eavanje ljubaznosti prema svim osjetilnim bi\u0107ima je osnova s koje djeluje bistar um. <\/strong>Kako djelovati ljubazno i \u0161to u\u010diniti da ljubaznost raste? Osnovni princip je prisjetiti se svih primljenih ljubaznosti. Buddha, sveznaju\u0107i, je rekao: “Sva osjetilna bi\u0107a ve\u0107 su bila toliko puta na\u0161e ljubazne majke!”<\/strong> To je mo\u017eda na po\u010detku te\u0161ko pojmiti, iako je istinita \u010dinjenica ukoliko razumijemo zakon uzroka i posljedice. To bi zna\u010dilo da su sva stvorenja, pa i ona \u0161to \u017eive i umiru stalno iznova u dubinama oceana, ili ona koja se nalaze izme\u0111u smrti i ro\u0111enja, bila na\u0161e majke. Da bismo ovo shvatili treba po\u010deti s ljudima koji su nam \u010dinili dobro u ovom \u017eivotu. Mo\u017eda ih je mnogo, ali najvi\u0161e koristi smo imali od onih koji su nas u\u010dili, roditelja i u\u010ditelja. Oni su nam omogu\u0107ili ovo \u0161to smo danas. Zato kao prvo, dozvolimo si ugodno razmi\u0161ljanje o svim ugodnim trenucima koje smo s njima proveli i osjetimo kako smo mnogo od njih dobili. Tako se ra\u0111a osje\u0107aj topline i suosje\u0107anja koji nas prvenstveno razlikuje od \u017eivotinjskog stanja. S druge strane, pogledajmo ljude koji trate \u017eivot na ovisnosti, spoti\u010du se, cijelo vrijeme su pod utjecajem nekog opijata, a um im je zastrt, oni su u vrlo tu\u017enoj situaciji. Oni izvana izgledaju kao ljudi, ali mentalno su bli\u017ei \u017eivotinjama. Mo\u017eemo zamisliti da \u0107e po zavr\u0161etku ovog \u017eivota, pro\u017eivljenog na taj na\u010din i postati \u017eivotinjom. Stoga, zaista moramo iskoristiti ovaj \u017eivot na druga\u010diji na\u010din, prisje\u0107ati se ljubaznosti drugih, ne provoditi vrijeme zaokupljeni isklju\u010divo sobom, ve\u0107 pogledati oko sebe i druge i biti ljubazni.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ako pogledamo slu\u010daj u kojoj u\u010ditelj podu\u010dava u\u010denika, u njoj je toliko ljubaznosti, jer on se trudi \u0161to bolje objasniti temu, ula\u017ee mnogo napora, kako bismo mi stekli razumijevanje. Takvi trenuci sadr\u017ee toliko srca i ljubavi. Ako to osjetimo, ispunit \u0107emo se zahvalno\u0161\u0107u i ljubazno\u0161\u0107u prema toj osobi. Ra\u0111a se duboko prijateljstvo, gotovo neki rodbinski odnos. Kada razmi\u0161ljamo o svim trenucima u kojima majka poma\u017ee djetetu, brine se, hrani ga, pere, ula\u017ee ogroman trud u njegovo odrastanje i odgoj, takav trenutak osje\u0107amo u srcu, dirnuti smo. To je bogatstvo koje mo\u017eemo ponijeti sa sobom i nakon smrti. \u010cak ako smo cijeli \u017eivot nosili ogrlicu od zlata, nakon smrti morat \u0107emo ju ostaviti, a trenuci topline ostaju s nama. Oni su na\u0161e bogatstvo koje ula\u017eemo u budu\u0107u sre\u0107u, stoga se trebamo truditi prikupiti ga \u010dim vi\u0161e.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Suprotno tome je slu\u010daj kada se ljutimo. Ako razmi\u0161ljamo o situaciji kada se ljudi pona\u0161aju neprijateljski prema nama, moramo se prisjetiti da je to ustvari njihov problem, oni su obuzeti neugodnim osje\u0107ajima. Za\u0161to bih ja slijedio takav glupi smjer? Ako se i ja razljutim, sve \u0107u upropastiti. To je kao da bacam svoj novac kroz prozor vlaka. Stoga, kada se netko prema nama pona\u0161a neprijateljski i po\u010dinjemo primje\u0107ivati kako se u nama budi ljutnja ili ljubomora, trebali bismo tim osje\u0107ajima re\u0107i: “Niste mi dobri, od vas nemam nikakve koristi, ukrast \u0107ete mi sre\u0107u i zato vam ne\u0107u dozvoliti da me obuzmete.” Na taj na\u010din pozitivnim emocijama dozvoljavamo rast umjesto da ih potratimo ili spalimo ljutnjom i ljubomorom. Kada ostarimo i imamo svoju djecu, mo\u017eemo osjetiti ugodu koju nam pru\u017ea ljubav djeteta. Mi bismo trebali tako\u0111er misliti najbolje o svojim roditeljima. To je dobro njima i nama. Ako razmi\u0161ljamo o njihovim pogre\u0161kama, oni \u0107e patiti, kao \u0161to i mi patimo radi svojih. Stoga, ne treba razmi\u0161ljati o pogre\u0161kama, ljutiti se i ote\u017eavati i sebi i njima. \u017divot je tako kratak, zajedni\u010dki provedeno vrijeme jo\u0161 i kra\u0107e, pa ga treba iskoristiti na najbolji mogu\u0107i na\u010din. Svi imamo potencijale postati potpuno prosvjetljeni Buddhe, pa situaciju treba iskoristiti, prisje\u0107ati se ugodnih trenutaka i osje\u0107ati prijateljstvo i zahvalnost. Tako \u0107e prijateljstvo i zahvalnost rasti u srcu i biti od koristi i drugima. Kako je samo roditeljima drago kada osjete na\u0161u ljubav! Mnogi ljudi lo\u0161e ocjenjuju svoje prijatelje i roditelje. Ali to im se samo \u010dini! Netko tko pozna vje\u0161tu metodu, mo\u017ee preokrenuti situaciju. To je detaljno opisano u “37 praksi Bodhisattve”. U jednoj strofi se ka\u017ee: “Onome tko te\u017ei zadovoljstvu prijateljskog i dobrog srca, sve te\u0161ke situacije su veliko bogatstvo”.<\/strong> Kako se to posti\u017ee? Prvo, ako imam roditelja ili prijatelja koji se ru\u017eno pona\u0161a prema meni, zakon uzroka i posljedice donosi nam obja\u0161njenje odakle to potje\u010de. Zasigurno, u nekom od pro\u0161lih \u017eivota, bio je dobar prema meni, ali sam ja bio neugodan i duboko ga povrijedio. On se naljutio i sada me napada. Doga\u0111aj iz pro\u0161losti ponovo izranja i nagoni ga na napad. Tako je to ipak samo moja gre\u0161ka. Drugo \u010dega se moramo sjetiti je da je sad s time gotovo. Ako se ne razljutim ponovo, sve \u0107e tu i zavr\u0161iti. To je poput operacije. Ako se oduprem ljutnji koja se pojavljuje, ova te\u0161ka situacija \u0107e se pretvoriti u vje\u0161tog kirurga koji \u0107e odstraniti moju naviku reagiranja ljutnjom. To se mo\u017ee dogoditi samo u po mene neugodnoj situaciji, ina\u010de nisam u dodiru sa svojom navikom ljutnje. Ako joj sada ne popustim, zavr\u0161it \u0107e kao da je kirur\u0161ki odstranjena. Za one koji su se prestali ljutiti, zlo\u010desti ljudi su poput lije\u010dnika. Lije\u010de nas lo\u0161ih navika pa im moramo biti vrlo zahvalni. Ako u srcu imamo samo prijateljske osje\u0107aje i ljubav, postajemo ugodnog karaktera, lice nam postaje ljep\u0161im i ljudima se vi\u0161e svi\u0111amo. Prilaze nam i nepoznati ljudi, radosni radi susreta. Tako se i broj prijatelja pove\u0107ava. Mo\u017eemo napredovati ka prihva\u0107anju svih osjetilnih bi\u0107a kao velike obitelji. Zato se u dragocjenom tekstu Drikung u\u010ditelja Jetsun Sumgona daje primjer: “Ljubav i suosje\u0107anje su poput konja, kojeg ako uzja\u0161emo, odvest \u0107e nas bilo gdje i to vrlo brzo.”<\/strong> Kada smo ljubazna osoba i ljudi nas vole, sve mo\u017eemo brzo posti\u0107i. No, sjediti na konju ljubavi i suosje\u0107anja, a ne koristiti drugima, ne\u0107e nam donijeti veliki pljesak. Stoga moramo ustrajno raditi na preliminarnim molitvama. Na primjer, tibetanske trke konja su velika zabava, jer sjedimo na brzom konju i jurimo u istom smjeru s ostalima. Kada se pro\u0111e ciljnom ravninom, svi plje\u0161\u0107u. Ako sjedimo na konju ljubavi i suosje\u0107anja, moramo se pridru\u017eiti ostalima u utrci kako bismo dobili pljesak, moramo usmjeriti srce ka dobrobiti drugih. Za pobjedu u zavr\u0161noj utrci moramo ve\u0107 sada pokazati upornost, a to se naziva pripremom uma. Kako je drugima od koristi ako se pridru\u017eimo ostalim natjecateljima na konju ljubavi i suosje\u0107anja? Djelovanje u korist drugih je ono koje je opisano u \u0161est paramita. Takvo djelovanje pridonosi i potpunom prosvjetljenju.<\/strong> Ako ih dobro razumijemo, svaka od tih \u0161est vrsta djelovanja postaje protuotrovom za jedno od mentalnih zatamnjenja.<\/strong> \u0160est paramita su: dare\u017eljivost (savr\u0161enstvo davanja), moral (savr\u0161eno moralno djelovanje), strpljenje, nesebi\u010dan napor, mentalna stabilnost i inteligencija (savr\u0161ena mudrost).<\/strong> Svaka od njih ima \u0161est dijelova. Tako imamo inteligentnu (mudru) dare\u017eljivost, dare\u017eljivost stabilnog uma, revnost u dare\u017eljivosti, itd. Ali sva ta osloba\u0111aju\u0107a djelovanja Bodhisattvama se doga\u0111aju spontano jer dolaze iz suosje\u0107ajnog srca. Kao primjer, mogli bismo uzeti majku s djetetom na krilu spram kojeg gaji iskrenu ljubav. Kada pogleda oko sebe na druge ljude, taj osje\u0107aj bi mogla pro\u0161iriti i na njih. To bi bilo savr\u0161eno! U osnovi, briga majke za dijete je dare\u017eljivost. Njena pa\u017enja da se dijete ne povrijedi bilo bi ispravno pona\u0161anje. Kada dijete ima problema u \u0161koli ili sli\u010dno, ona vje\u017eba strpljenje. Cijelo vrijeme razmi\u0161lja o svom djetetu s rado\u0161\u0107u u srcu, to je \u010detvrta paramita radosnog napora (revnosti). Majka uvijek razmi\u0161lja s ljubavlju o djetetu, a to je mentalna stabilnost. Sada dolazi ono najva\u017enije. To je inteligencija kojom razabire da su sva osjetilna bi\u0107a potpuno jednaka njenom djetetu, nema nikakvih bitnih razlika. Svi smo satkani od istog ‘materijala’. Po tom uvidu, sva njena skrb oko djeteta \u0107e biti paramita jednog Bodhisattve. Ovaj primjer nam pokazuje kako bez inteligencije (mudrosti) ni\u0161ta ne mo\u017ee djelovati. Prvih pet paramita su vrlo dobre namjere, ali ne \u010dine zna\u010dajan pomak, pa mogu biti i uzrokom problema. Mudrost usmjerava ljubav ka svim osjetilnim bi\u0107ima. Vidimo da primjena paramita u svakodnevnom \u017eivotu ne predstavlja zahtjevno rje\u0161avanje problema. U odnosima parova ima mnogo prilika za praksu dare\u017eljivosti, strpljivosti, itd. Ako odlazimo na posao s prijateljstvom u srcu, \u010ditavo na\u0161e djelovanje postaje savr\u0161eno. Ako ne povre\u0111ujemo ljude oko sebe, to je ispravno pona\u0161anje, ako se ne ljutimo, to je strpljenje. Ako smo uvijek veseli i prisje\u0107amo se ljubaznosti, to je radosna upornost (revnost). Ako smo stalno istog, veselog raspolo\u017eenja, to je mentalna stabilnost. No, neophodno je imati na umu kao podlogu: Sva su osjetilna bi\u0107a jednaka! Tako se ne\u0107emo osje\u0107ati od njih odijeljeni. Ljubaznost je uvijek ugodna, kako nama tako i svima oko nas, pa tu razliku ne treba ni postavljati. Mudri razumiju da svakodnevne situacije mogu biti vrlo dobro iskori\u0161tene za vje\u017ebu \u0161est paramita. Uzmimo nekakav doga\u0111aj u okviru Dharma u\u010denja kao primjer. Mi imamo pozitivan stav prema u\u010denju pa smo ispravno motivirani. Moramo npr. kupiti avionsku kartu kako bismo do\u0161li na mjesto u\u010denja, to zahtjeva materijalna sredstva pa postaje dare\u017eljivost. Kada stignemo, moramo se ispravno pona\u0161ati. Pojave se uvijek trenuci neudobnosti, radi dugog sjedenja bole nas le\u0111a ili koljena, poku\u0161avamo se ne ljutiti, tako vje\u017ebamo strpljivost. Ostajemo s idejom da je u\u010denje zna\u010dajno i korisno, to je vje\u017eba revnosti. Sve vrijeme ostajemo s dobrim namjerama, to je mentalna stabilnost. Inteligencija (mudrost) je svjesnost koja nas osloba\u0111a egoizma. Sve \u0161to se doga\u0111a mo\u017ee nam donijeti radost, ali ako mislim samo na svoju radost, ona \u0107e brzo izblijediti. Mudrost koja uvi\u0111a da nema razlike izme\u0111u mene i drugih osigurava trajnu radost. U najboljem slu\u010daju \u0107e spoznati prirodu uma koja je \u010dista i suosje\u0107ajna. Na kraju postaje jedinstvom mudrosti i suosje\u0107anja. Razumijevanje stvarnosti dolazi istovremeno sa spontanim suosje\u0107anjem, a stvarno suosje\u0107anje istovremeno s inteligencijom koja razumije prirodu fenomena<\/strong>. S te to\u010dke gledi\u0161ta, vidimo sve to kao prinos mandale i pitamo se: “\u0160to su sve te \u010dudne stvari?” Za\u0161to \u010dinimo prinose? Najbitniji razlog je trenirati se u dare\u017eljivosti.<\/strong> Dare\u017eljivost je suprotna \u0161krtosti.<\/strong> \u0160krtost je ideja: ‘Ovo je moje, moram to sa\u010duvati!’ To je neudobno stanje uma. Prino\u0161enje nas osloba\u0111a ovo stanja uma i donosi radost davanja. Jedan primjer: Kada dolazimo na u\u010denje, platimo autobusnu kartu i to nam se \u010dini skupim. Kada pla\u0107amo u restoranu, ponovno ka\u017eemo da je skupo, imamo osje\u0107aj gubitka. Stalno se taj osje\u0107aj gubitka novca ponavlja. To nam stvara neugodu, pa i patnju. \u017divot nam postaje te\u017eim jer \u0161krtost dovodi do patnje. No, ako ispravno razmi\u0161ljamo, nema gubitka novca. Ako platimo nekome tko radi za nas ili platimo porez, novac je samo promijenio ruku koja ga dr\u017ei, nije izgubljen. Netko je drugi sretan jer ga je dobio, pa ako mo\u017eemo suosje\u0107ati s njime, u\u010dinit \u0107emo ga sretnim. Djelovanje je isto, ali imamo mogu\u0107nost izbora stava. Mo\u017eemo zbrajati svoje gubitke i biti stalno nesretni ili biti zadovoljni \u0161to smo pridonijeli sre\u0107i nekog drugog. Ideja dare\u017eljivosti je u osloba\u0111anju od tereta \u010dvrstog dr\u017eanja za stvari. \u010citav \u017eivot i sve situacije u kojima se na\u0111emo, treba promatrati otvorenog i prijateljskog srca. Iskren osmijeh treba podijeliti sa svima: bogatima i siroma\u0161nima, mladima i starima. Svi oni zajedno \u010dine dru\u0161tvo. Njihove osobne pri\u010de pune su radosti i patnje. \u017divot nije uvijek lagan. Mo\u017eemo re\u0107i da svi mi ovdje, u ovoj zemlji imamo neovisnost. Ovo je demokratsko dru\u0161tvo gdje svi mogu djelovati na najbolji na\u010din. To je najbolje \u0161to se mo\u017ee na\u0107i u svim podru\u010djima samsare. Postoji niz mogu\u0107nosti \u017eivota za osjetilna bi\u0107a. Mo\u017eemo pogledati dr\u017eave s diktaturama i nedostatkom individualnih sloboda. U usporedbi s njima, ovdje je raj. Sve demokratske zemlje pru\u017eaju optimum sretnih okolnosti. U takvoj situaciji trebali bismo osje\u0107ati zahvalnost prema dru\u0161tvu. Ne radi se samo o vladi, to je cijelo dru\u0161tvo i svaki pojedinac daje svoj doprinos. Sretni smo \u0161to \u017earulje gore, voda te\u010de iz pipe, dru\u0161tvo nam cijelo vrijeme pru\u017ea usluge. Stoga se nalazimo u vrlo povoljnoj situaciji i trebali bismo biti na tome zahvalni. Trebali bi osje\u0107ati prijateljstvo prema \u010dlanovima zajednice, jer oni nam to omogu\u0107uju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Rinpoche ka\u017ee svima onima koji slijede put Buddhe da je sve \u0161to je rekao sadr\u017eano u ovoj knji\u017eici “37 praksi”. Ako tra\u017eite savjet kako se sjetiti dragocjene prilike koju smo dobili ljudskim ro\u0111enjem, on se nalazi ovdje.
Ako tra\u017eite savjete o tome kako razumjeti nestalnost, to je isto ovdje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Isto tako, obja\u0161njenje o uzroku i posljedici u na\u0161em osobnom iskustvu i djelovanju, isto se nalazi ovdje.
Sva su u\u010denja Buddha sadr\u017eana u ovih 37 strofa, kao i rije\u010di svih majstora sve 4 tibetanske loze: Gelugpa, Nyingmapa, Sakyapa i Kagyupa su ovdje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zna\u010di, ako slijedimo neki put, prije svega moramo razumjeti kakvo je to mjesto sa kojeg polazimo, moramo shvatiti kamo vodi taj Put i koji je cilj kojem \u0107e taj Put dovesti. Ovdje se obja\u0161njava da je ta prava osnova Bodhichitta, probu\u0111eno srce unutar nas samih od kojeg sve kre\u0107e.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kad ju koristimo na Putu, primjenjujemo tu dobrotu srca, \u010dinimo da ona raste i dopu\u0161tamo da se ona ispolji u djelovanju koje onda postaje \u0161est vrsti paramita ili vrlina. Djelovanja Bodhisattvi od koristi su za sva osjetilna bi\u0107a i za bu\u0111enje prosvjetljenja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Na kraju Puta rezultat je tako\u0111er Bodhichitta, s neograni\u010denim suosje\u0107anjem i mudrosti. Na po\u010detku je to na\u0161a Bodhichitta koju ve\u0107 posjedujemo. Vje\u017ebaju\u0107i tu blagonaklonost suosje\u0107anja i sam Put kojim idemo u \u017eivotu postaje Bodhichitta i krajnji rezultat je opet velika Bodhichitta<\/strong>. Za\u0161to to\u00a0 moram sve re\u0107i? Zato da znamo kako vje\u017ebanje ljubavi i suosje\u0107anja ja\u010da inteligenciju i suosje\u0107ajno srce i automatski \u0107emo biti korisni za druge, a kao usputna pojava sami \u0107emo se osje\u0107ati udobno i sretno. U idu\u0107im \u017eivotima sve \u0107emo se vi\u0161e i vi\u0161e buditi i na kraju \u0107emo sigurno do\u017eivjeti prosvjetljenje. Zna\u010di, to je jedan potpun i vrijedan put. Ima ljudi koji se \u017eure da postignu krajnji rezultat. Tako postoji i put zvan vajrayana ili tajna mantrayana. On se smatra br\u017eim i lak\u0161im, ali mo\u017ee koristiti samo ljudima koji su jako talentirani i posjeduju puno suosje\u0107ajne inteligencije. Kad se naziva tajnom mantrayanom, to nije zato \u0161to je u njemu ne\u0161to jako komplicirano i opasno pa se zato se mora \u010duvati kao tajna. To je vi\u0161e, moglo bi se re\u0107i, samo po sebi tajna i samo inteligentni ljudi mogu razumjeti. Taj put govori o tome da smo mi ve\u0107 sada Buddhe.<\/strong> Sva osjetilna bi\u0107a su Buddhe, a trenutno to ne mo\u017eemo razaznati, \u010dak ne mo\u017eemo u to povjerovati. Zato i jesmo u ovom trenutku zasjenjeni. Neki ljudi imaju duboko razumijevanje kad \u010duju tako ne\u0161to, odmah su do kraja u to uvjereni, kao na primjer, veliki majstor yoge Milarepa. On je shvatio prosvjetljenje u samo jednom \u017eivotu. Zna\u010di, ako mo\u017eemo imati puno povjerenja i \u010dinjenicu da je na\u0161 um ve\u0107 sada Buddha, onda \u0107e taj put biti dubok i vrlo brz.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Simultani prijevod sa Tibetanskog na Engleski: Christoph Klonk<\/em>
Transkript: Ksenija Kanajet<\/em><\/i><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

(Ovaj tekst je prvi dio Mahamudre koju je podu\u010davao Ven. Garchen Rinpoche u Zagrebu, listopada 2007. godine. Cjeloviti tekst ovog u\u010denja biti \u0107e dostupan u ‘Padmasani’ u obliku knjige.)<\/em><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Sva prava zadr\u017eana<\/em>
\u00a9 2007 Padmasana<\/em><\/i><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PETEROSTRUKI PUT MAHAMUDRE U\u010denje po\u0161tovanog Garchen Rinpochea\u00a0U Zagrebu 2007. godine,\u00a0organiziralo H.B.D. ‘Padmasana’ \u010duvena \u017eelja u budisti\u010dkoj tradiciji koja ka\u017ee: “Neke sva \u017eiva bi\u0107a imaju sre\u0107u i razloge sre\u0107e”. Kako netko mo\u017ee uop\u0107e po\u017eeljeti takvu \u017eelju? Ona je izra\u017eaj Buddhine velike empatije i prijateljstva prema svim \u017eivim bi\u0107ima. Samo ako iz dubine svog srca imamo prijateljski […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"iawp_total_views":41,"footnotes":""},"class_list":["post-665","page","type-page","status-publish","hentry"],"yoast_head":"\nH. E. Garchen Rinpoche - "Mahamudra" - Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/padmasana.hr\/en\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"H. E. Garchen Rinpoche - "Mahamudra" - Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"PETEROSTRUKI PUT MAHAMUDRE U\u010denje po\u0161tovanog Garchen Rinpochea\u00a0U Zagrebu 2007. godine,\u00a0organiziralo H.B.D. ‘Padmasana’ \u010duvena \u017eelja u budisti\u010dkoj tradiciji koja ka\u017ee: “Neke sva \u017eiva bi\u0107a imaju sre\u0107u i razloge sre\u0107e”. Kako netko mo\u017ee uop\u0107e po\u017eeljeti takvu \u017eelju? Ona je izra\u017eaj Buddhine velike empatije i prijateljstva prema svim \u017eivim bi\u0107ima. Samo ako iz dubine svog srca imamo prijateljski […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/padmasana.hr\/en\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/profile.php?id=100064443051947\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-02-25T15:50:12+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Mahamudra.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"194\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"259\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"52 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/\",\"name\":\"H. E. Garchen Rinpoche - \\\"Mahamudra\\\" - Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"http:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2014\\\/04\\\/Mahamudra.jpg\",\"datePublished\":\"2014-04-06T14:03:02+00:00\",\"dateModified\":\"2025-02-25T15:50:12+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/#primaryimage\",\"url\":\"http:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2014\\\/04\\\/Mahamudra.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2014\\\/04\\\/Mahamudra.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"H. E. Garchen Rinpoche – “Mahamudra”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/\",\"name\":\"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo \\\"Padmasana\\\"\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/#organization\",\"name\":\"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo \\\"Padmasana\\\"\",\"url\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/04\\\/cropped-logotip-of-padmasana.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/04\\\/cropped-logotip-of-padmasana.jpg\",\"width\":512,\"height\":512,\"caption\":\"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo \\\"Padmasana\\\"\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/padmasana.hr\\\/en\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/profile.php?id=100064443051947\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"H. E. Garchen Rinpoche - \"Mahamudra\" - Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"H. E. Garchen Rinpoche - \"Mahamudra\" - Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"","og_description":"PETEROSTRUKI PUT MAHAMUDRE U\u010denje po\u0161tovanog Garchen Rinpochea\u00a0U Zagrebu 2007. godine,\u00a0organiziralo H.B.D. ‘Padmasana’ \u010duvena \u017eelja u budisti\u010dkoj tradiciji koja ka\u017ee: “Neke sva \u017eiva bi\u0107a imaju sre\u0107u i razloge sre\u0107e”. Kako netko mo\u017ee uop\u0107e po\u017eeljeti takvu \u017eelju? Ona je izra\u017eaj Buddhine velike empatije i prijateljstva prema svim \u017eivim bi\u0107ima. Samo ako iz dubine svog srca imamo prijateljski […]","og_url":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/","og_site_name":"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/profile.php?id=100064443051947","article_modified_time":"2025-02-25T15:50:12+00:00","og_image":[{"width":194,"height":259,"url":"https:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Mahamudra.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"52 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/","url":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/","name":"H. E. Garchen Rinpoche - \"Mahamudra\" - Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo "Padmasana"","isPartOf":{"@id":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"http:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Mahamudra.jpg","datePublished":"2014-04-06T14:03:02+00:00","dateModified":"2025-02-25T15:50:12+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/#primaryimage","url":"http:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Mahamudra.jpg","contentUrl":"http:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/Mahamudra.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/padmasana.hr\/h-e-garchen-rinpoche-mahamudra\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/padmasana.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"H. E. Garchen Rinpoche – “Mahamudra”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/#website","url":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/","name":"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo \"Padmasana\"","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/#organization","name":"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo \"Padmasana\"","url":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/cropped-logotip-of-padmasana.jpg","contentUrl":"https:\/\/padmasana.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/cropped-logotip-of-padmasana.jpg","width":512,"height":512,"caption":"Hrvatsko Budisti\u010dko Dru\u0161tvo \"Padmasana\""},"image":{"@id":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/profile.php?id=100064443051947"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=665"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/665\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1880,"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/665\/revisions\/1880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/padmasana.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}